U okviru projekta Lokalne zajednice u funkciji socijalnog uključivanja, radnog aktivizma i zapošljavanja, kojeg finansira Evropska unija, Biro za ljudska prava Tuzla u partnerstvu sa kantonalnom organizacijom Crvenog križa, organizovao je 11.12.2013 u Tuzli Međunarodnu konferenciju pod nazivom Dobre prakse i modeli socijalnog poduzetništva – mogućnosti. 
Prema riječima organizatora, cilj Konferencije je da se predstavi potencijal socijalnog poduzetništva u smanjenu siromaštva i socijalne isključenosti ekonomsko ranjivih i društveno marginaliziranih grupa. Projekat je tek u začecima i bit će realizovan u narednom periodu u tri bh.opštine Tuzla, Gračanica i Brčko Distrikt BiH. 

- Postoje neki pomaci na primjeni ovog modela na nivou lokalnih opština. Nažalost, još ništa na entiteskim i državnim nivoima, tako da je ideja održavanja ovog skupa da ponudimo rješenja i modele koji se primjenjuju u zemljama Evropske unije, posebno u Veliko Britaniji koja prednjači u razvoju socijalnog poduzetništva. Naročito na području legislative u Bosni i Hercegovini za sada ne postoje nikakve inicijative da se ova problematika eventualno riješi – kazala je Elizabeta Lukačević, Biro za ljudska prava Tuzla. 

Socijalna isključenost bolje od bilo koje druge pojave govori o karakteru jednog društva i o aktuelnom stanju u kojem se ono nalazi. To nije samo pitanje ljudskih prava i društvene kohezije, već i pitanje društvene efikasnosti i produktivnosti, a u konačnici i stabilnosti jednog društva. Uključivanje građana u različite društvene aktivnosti je interes društva, jer koeficijent upotrebe ljudskih resursa utiče na ukupnu društvenu efikasnost. Socijalna uključenost nije samo interes građana, već i države, jer predstavlja veliki kadrovski potencijal i resurs koji se može staviti u funkciju cjelokupnog društvenog razvoja. 

Prema riječima načelnika Opštine Tuzla, Jasmina Imamovića, na području ove oblasti dosta toga je već urađeno u Tuzli. 

- Imamo na primjer BIT centar u Tuzli koji za sebe veže na stotine mladih inženjera. Ovakav model je najjeftiniji način da neko dobije radno mjesto sa najmanje uloženih sredstava, a da se nadmeće na svjetskom tržištu znanja - dodao je Imamović. 

Nadalje se na konferenciji raspravljalo o razmjeni znanja i najboljim praksama kada je riječ o socijalnom poduzetništvu, te o tome na koji način poboljšati svijest o ulozi potencijalnog socijalnog poduzetništva koje može igrati ključnu ulogu u BiH. Da bi socijalno poduzetništvo postalo trend i zaživjelo kod nas, mora postojati ozbiljna intervencija same države. 

(tuzlarije.net)