Položaj žena Romkinja u BiH je najgori u regiji, rečeno je jučer u Kući ljudskih prava u Sarajevu prilikom predstavljanja projekta Aktivna inkluzija i prava žena na zapadnom Balkanu.

Indira Bajramović, predsjednica tuzlanskog udruženja žena Romkinja Bolja budućnost, čelnica Odbora za Rome, vrativši se tek iz Makedonije, podijelila je, s malo prisutnih novinara, oduševljenje statusom Romkinja u Makedoniji: "Ne može se porediti sa situacijom u BiH, u kojoj je, izgleda, jedini problem Romkinje broj njene djece".

A Jadranka Miličević iz Care NWB, organizacije koja uz pomoć Austrijske razvojne korporacije provodi projekt u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, kazala je:

"U Vladi Crne Gore jedna Romkinja je stalno zaposlena, tri u ministarstvima, o drugim institucijama da i ne govorim. A CARE je finansirao godinu i po mr. Hedinu Tahirović - Sijerlić pri Ministarstvu ljudskih prava i izbjeglica očekujući da će država prepoznati značaj tog posla i da će Hedinu stalno zaposliti. Ni naznaka nema za to", dodala je Miličević, napominjući da su u Crnoj Gori partneri romskih asocijacija državne institucije, prije svega, centri za socijalni rad.

Miličević je pitala da li znamo i ko je u BiH državni nacionalni koordinator za Dekadu Roma. Nismo znali.

"To je penzioner Maksim Stanišić, kojeg niko u zemlji ne zna, ali ga mi viđamo vani na raznim konferencijama", naglasila je Miličević, a Bajramović je dodala da je Romkinjama u BiH duplo teže nego drugim ženama. "One treba da se izbore za status i u vlastitim lokalnim zajednicama, a pomoći od države nema. U Makedoniji je obavezna i srednja škola, a ako osam dana romsko dijete izostane, odmah se pale alarmi društva. Kod nas je obavezna samo osnovna, ali je sve do svijesti roditelja, i njihovih sve manjih materijalnih mogućnosti", istakla je Bajramović, dok je Snježana Mirković iz prijedorskog udruženja Romska djevojka, predstavljajući 10 koalicionih partnera u ovom projektu, upozorila, također, da su u BiH Romkinje malo vidljive, prepuštene često sebi.

Izvor: http://www.oslobodjenje.ba