| Izgubljena lozinka
Korisnik:  Lozinka:  
UŽR Bolja Budućnost
Translate this page
langthis!
Izbornik
Posljednji klipovi
Donatori
CARE

World Vision Internacional

Global Fund for Woman

Fond otvoreno društvno BiH

Statistika reklame
Posljednje slike
Pratite nas na:


Drugi o nama -"Indira Bajramović: Biti Romkinja i političarka u BiH"
Drugi  o nama -"Indira Bajramović: Biti Romkinja i političarka u BiH"

“Teško je biti žena u Bosni i Hercegovini, a kada se rodite kao Romkinja onda vam je život dvostruko teži.”

Još kao dijete maštala sam da živim slobodno kao Romi, da sam stalno u pokretu, da se pokrijem “nebeskim svodom”, da igram i pjevam uz vatru u hladnim novembarskim noćima, da ne idem u školu, da me nije briga hoće li moja odjeća poslije igre biti čista, bila sam dijete... Kako sam starila uvidjela sam kako moje naivno poimanje života Roma krije mnogo tuge, mnogo više borbe za ono što sam ja dobijala “pod normalu”, ali valjda zato i postoji starost da postanemo mudriji.

Jedna osoba naučila me o borbi za prava Romkinja više nego svi seminari i sve knjige o Romima, koje sam u tinejdžerskim danima prosto “gutala”. Prvi put sam Indiru Bajramović vidjela na seminaru o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (BiH). Nenametljiva i pomalo uplašena otišla je do govornice, a onda, nakon dubokog uzdaha, koji smo mi novinari/ke uvijek znali/e primijetiti i odmah zauzimali/e gard naspram svog sagovornika/ce počela je iskrenu priču o Romkinjama, njihovom teškom životu, potrebama i želji da im svojim angažmanom pomogne. Prošlo je mnogo godina od tada, ali stanje Romkinja u Bosni i Hercegovini još uvijek je strašno.

“Iako je socioekonomska situacija teška za većinu građana BiH, Romi se nalaze na margini društva. Neosporne su činjenice da preko 65% Roma nema krov nad glavom, da ih 70%  nema pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, da je preko 90% Roma nezaposleno, da romska djeca napuštaju obavezno osnovno obrazovanje zbog siromaštva. Ako svemu ovom dodamo predrasude i diskriminaciju koja prati Rome, teško je pripadati romskoj zajednici. Romkinje su dvostruko diskriminisane, jer su žene i Romkinje.”

Stalna šikaniranja, koja su doživljavala romske porodice, kako od bh. institucija, tako i od građana/ki, probudila su u Indiri želju da zajedno sa svojim poznanicama osnuju u Tuzli Udruženje žena Romkinja “Bolja budućnost”. Indira priznaje da je bila svjesna da borba za bolji položaj romskih žena neće biti laka i da će trebati mnogo raditi, ali je uspjela okupiti žene “koje slično misle kao ona”. Udruženje je registrovano u februaru 2001. godine kao prvo žensko romsko udruženja u BiH, a danas je iza njih 70 uspješno realizovanih projekata!

Članice Udruženja su realizovala projekte iz oblasti: ljudskih ženskih prava, ravnopravnosti spolova, reproduktivnog zdravlja i sigurnog materinstva, prevencije nasilja u porodici, ekonomskog osnaživanja žena. Udruženje je uradilo i istraživanja “Obrazovanje romske djece” i “Politička participacija Romkinja”, ali i omogućilo mamografiju i ginekološke preglede za Romkinje.
“Morale smo se uhvatiti u koštac sa problemima Romkinja. Jedini način bio je da pišemo projekte, da počnjemo razgovarati sa vladinim institucijama na svim nivoima, da ih ubjedimo da možemo biti partneri/ce u rješavanju romskih problema”.

Na lokalnom nivou Udruženje sarađuje sa: Općinom Tuzla, Centrom za socijalni rad, Domom zdravlja i osnovnim školama.
Na kantonalnom nivou sa: Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvom zdravstva, koje na inicijativu Udruženja već pet godina organizuje zajedničku akciju “Sedmica brige zdravlja za Rome na Tuzlanskom kantonu” u kojoj svi Romi i Romkinje imaju mogućnost da obave preglede i obezbjede nalaze u domovima zdravlja u Tuzlanskom kantonu bez obzira imaju li zdravstveno osiguranje ili ne; Ministarstvom za rad, socijalnu politiku i povratak; Ministarstvom unutrašnjih poslova i Zavodom za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, koje je više puta snosilo troškove  operativnih zahvata  članica Udruženja koje nisu imale zdravstvenu zaštitu.
 
Od projekata sa međunarodnim organizacijama izdvajamo:
Care International – Udruženje je već šest godina glavni partner za BiH na  regionalnom  projektu “Osnaživanje žena Romkinja u sjeverozapadnom Balkanu”.
World Vision – Udruženje je sedam godina partner na projektu Global found  - projekat “Prevencija u romskim zajednicama HIV/AIDS-a, SPI-a, TBC-a”
Romski informativni centar. Takođe, stalna je saradnja sa Misijom OSCE u BiH,UNHCR, UN Women, te domaćim organizacijama: Vaša pravaICVA, “Prava za sve”, InfohouseFondacija Cure, itd.

U dvanaest godina borbe za prava Romkinja, Indira kaže da se najteže boriti sa muškarcima iz romskih zajednica, jer većina muškaraca aktivne Romkinje vidi kao prijetnju. Zato je Indira računala na žensku solidarnost. Formirale su još devet organizacija u kojim žene rade na zaštiti prava žena Romkinja, a prije dvije godine  od ovih organizacija i prvu žensku romsku mrežu “Uspjeh”.

Skromna, jer svoje uspjehe poistovjećuje sa radom Udruženja, kaže da je ponosna što se prvi put u izvještaju za CEDAW konvenciju pisalo o položaju romskih žena u BiH i što je dala svoj doprinos tome; što se prvi put pitanje žena Romkinja kao tema nametnulo pred parlamentarnom komisijom za ravnopravnost spolova BiH i što je imala čast da predstavlja Romkinje BiH; što je ženska romska  mreža uspjela izlobirati da se prvi put ispoštuje odredba Izbornog zakona BiH o učešću žena u Odboru za Rome pri Vijeću ministara; što se počelo govoriti o položaju Romkinja i što je romski ženski nevladih sektor postao vidljiv u BiH.

“Ukoliko žena odluči da bude aktivna to mora biti čvrsta odluka, jer su mnoge žene u startu odustajale kad naiđu na prepreku. Činjenica je da patrijahalna kultura i predrasude u bh. tradiciji doprinose marginalizaciji žena u javnom i političkom životu, ali činjenica je i da žene nemaju potrebna znanja i informacije kako se mogu uključiti u javni i politički život“.

Indira ima mnogo planova, posebno da se Udruženje uključi u proces inkluzije Roma, ali i da se Romkinje uključe u javni i politički život, kako bi više mogle pomoći svojoj zajednici.

“Mi smo već započele tu aktivnost, jer nas pet iz mreže se kandidovalo za općinske vijećnice na lokalnim izborima 2012. godine. Međutim, neću odustati da govorim „kao žena“, jer je to moj način identifikacije, uspostavljanja povjerenja i solidarnosti, prilika da pokažem da žene Romkinje nisu intelektualno ograničene, manje vrijedne i dr.”.

 

Izvor: http://data.zenskaposla.ba/ 



Share This News
Social Sharing: Delicious Facebook Google Live Reddit StumbleUpon Tweet This Yahoo
URL:
BBcode:
HTML:
Facebook Like:


863,537 unikatnih posjeta
30.03.2020 06:40